Zbog svog geografskog položaja koji povezuje Europu s Azijom i zbog svoje važnosti u svijetu trgovine, Istanbul je oduvijek bio privlačno mjesto za mnoge civilizacije i carstva kroz vrijeme. Posebno Bizantsko Carstvo koja je izgradila ono što se nazivalo modernim gradom punim sadržaja koristeći sofisticirane arhitektonske i građanske tehnike. Naime, mnogo toga što se tijekom toga izgradilo i uspostavilo bizantsko razdoblje stoji i dan danas kao dokaz koliko je ova civilizacija bila velika, a jedan od najvažnijih dokaza je Bazilika cisterna.

Cisterne su općenito bile raširene posvuda u Istanbulu tijekom Bizanta, ove ogromne prostorije su izgrađene za skladištenje vode koju će kasnije koristiti ljudi, ali najvažnija i najveća od njih je cisterna Bazilike.

Bazilika Cisterna sagrađena je po narudžbi od Carstvo Justinijan 532. godine kao projekt obnove grada nakon što je Konstantinopol razoren u neredima Nike, a povijesne činjenice govore da je to najveća sačuvana cisterna u Istanbulu sa 138 m dužine i 65 m širine koja pokriva površinu od gotovo tisuću metara i ima sposobnost skladištenja do 80 tisuća kubičnih metara vode, što se u to vrijeme smatralo ogromnim brojem.

Cisterna bazilika je najveća drevna podzemna cisterna u Istanbulu, koja se u prošlosti koristila za skladištenje vode, a sada je popularna turistička atrakcija

Rad i trud da se izgradi ova cisterna morali su biti nevjerojatni jer cisterna mora biti dovoljno jaka da izdrži pritisak vode u sebi. Stoga je izgrađen s 336 mramornih stupova koji podupiru strukturu poredanih u 12 nizova od po 28 stupova od kojih svaki ima 9 m visine. Neki kažu da su ti stupovi reciklirani iz starijih zgrada u različitim dijelovima Bizantsko carstvo ili uzeto od onoga što je ostalo od građevinskih dijelova drugih građevina kao npr Aja Sofija i zapravo kažete da kada vidite dvije Meduzine glave kao baze dvaju stupova, te su glave ponovno korištene u izgradnji cisterne Bazilike. Još se ne zna zašto je car naredio recikliranje, no neki navode razlog za smanjenje troškova.

Nije sigurno je li naziv Bazilika izvorni naziv ove cisterne, ali je dobio iz činjenice da se nalazi točno ispod prostora gdje je nekada postojala rimska bazilika s obzirom da Bazilika označava otvoreno veliko mjesto gdje se održavaju poslovni sastanci i donesene su trgovinske odluke.

Čuvena podzemna bazilika cisterna u Istanbulu

Unatoč tome što je bazilika Cisterna danas vrlo poznata i ljudi iz cijelog svijeta posjećuju je svakodnevno, ali nije bila tako poznata prije mnogo vremena, jer negdje prije Osmansko Carstvo preuzeo grad, ova cisterna je oborena i zatvorena i nekako je bila zaboravljena od strane gradske uprave sve do rane 1545. kada je francuski učenjak Petrus Gyllius otkrio ovo remek-djelo. Kasnije su mu mještani pričali da su iz nje vodu dobivali spuštajući kante u podrume, a neki su se gotovo zaklinjali da iz nje mogu loviti ribu. Petrus je tada uspio ući u ovu cisternu prolazeći nekako iz podrumskih etaža kuća u susjedstvu. U svakom slučaju, vlasti Osmanskog Carstva nije obratio pažnju na ovo otkriće i pokazalo se da je cisterna deponija smeća, ali je kasnije obnovljena kako bi se u njoj skladištila voda.

Godine 1980. na cisternu su dodane svjetiljke i ukrasi kako bi se koristila kao muzej za turiste jer više nije služila za vodu.

Cisterna Bazilika bila je konstruirana na vrlo sofisticiran način i rješavala je vrlo dosadan problem za ljude u to vrijeme kao i druge cisterne. Danas i nakon dvije tisuće godina mnogih ratova i potresa, Cisterna Bazilike još uvijek snažno stoji kao dokaz kako Bizantsko carstvo služila svojim ljudima i kakva je rješenja uvela u svijet.

Kada uđete u ovu cisternu, zadivit ćete se njenom veličinom, zamislite samo da je ogromna prostorija kojom hodate između njenih stupova i u koju stane više od dvjestotinjak ljudi nekada bila ispunjena vodom. Zapravo, još uvijek možete vidjeti da je ostalo malo vode i još uvijek možete vidjeti ribe kako plivaju u njoj.

Ako želite posjetiti cisterna Bazilike, nalazi se na trgu SultanAhmet samo 159 metara od muzeja Aja Sofija